Programeri zlata vredni

Bez autora
Jan 30 2012

Iako je u Srbiji stopa nezaposlenosti dostigla 23,7 odsto, postoje zanimanja za kojima je potražnja poslodavaca velika i gde se uočava manjak potrebnih kadrova. I dok na birou nema dovoljno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija, višak radne snage uočava se najčešće među pravnicima i ekonomistima. Na tržištu rada, za programere nema zime. Mnogi se zaposle i pre završenih studija, a mesta ima i za samouke. Mnogo se traže programeri naročito u poslednje vreme iz oblasti mobilne softverske industrije, android i iOS programeri. Nedostatak kvalitetnih kadrova jedan je od najvećih problema za domaće firme za informacione tehnologije (IT). Ukazuju na to da rešenje leži u borbi na dva fronta: popularizaciji tih zanimanja, ali i popularizaciji IT proizvoda i usluga, čiji je udeo na domaćem tržištu prilično nizak.

Programeri zlata vredniNa tržištu rada za programere ima mesta, a mnogi se zaposle i pre završenih studija. Sve veća potražnja očekuje se i u oblasti ekologije, navode stručnjaci. Pravnika, ekonomista, hemijskih tehničara ima "za izvoz".

Iako je u Srbiji stopa nezaposlenosti dostigla 23,7 odsto, postoje zanimanja za kojima je potražnja poslodavaca velika i gde se uočava manjak potrebnih kadrova. I dok na birou nema dovoljno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija, višak radne snage uočava se najčešće među pravnicima i ekonomistima.

Na tržištu rada, za programere nema zime. Mnogi se zaposle i pre završenih studija, a mesta ima i za samouke.

Programer Aleksandar Ilić kaže da se mnogo traže programeri naročito u poslednje vreme iz oblasti mobilne softverske industrije, android i iOS programeri.

"Uhvati čovek zlatnu ribicu, i ona kaže: 'Pusti me, ispuniću ti tri želje', a on kaže: 'Nema potrebe, ja sam programer' i pusti je", kaže programer Mihailo Janković.

Nedostatak kvalitetnih kadrova jedan je od najvećih problema za domaće firme za informacione tehnologije (IT). Ukazuju na to da rešenje leži u borbi na dva fronta: popularizaciji tih zanimanja, ali i popularizaciji IT proizvoda i usluga, čiji je udeo na domaćem tržištu prilično nizak.

"Jedna od osnovnih stvari koje tražimo je smanjenje doprinosa i poreza za IT profesije kao što su uradile naše komšije Rumuni još 2004. godine, ali su oni to ispratili i sa generisanjem većeg broja IT stručnjaka na njihovim univerzitetima", kaže Milan Šolaja iz Vojvođanskog IKT klastera.

Sve veća potražnja, očekuje se i u oblasti ekologije, navode stručnjaci. Ekonomista Goran Nikolić kaže da je to svetski trend.

"Ono što bi ljudi, koji se bave sakupljanjem ambalaže i otpada mogli da očekuju je povećana količina posla zato što će toga biti sve više, dakle biće sve više reciklaže", kaže Nikolić.

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje predviđaju da će u budućnosti sve više biti traženi i inženjeri elektrotehnike, farmaceuti, anesteziolozi, mašinski i građevinski inženjeri, arhitekte, fasaderi, zavarivači, kuvari.

S druge strane, na birou je previše ekonomista, pravnika, hemijskih, poljoprivrednih, konfekcijskih tehničara.

Dragan Đukić iz Nacionalne službe za zapošljavanje kaže da postoji hiperprodukcija raznoraznih menadžera.

"Da smo SAD mi ne bismo bili u stanju da apsorbujemo taj broj ljudi. Takođe, imamo i pojedine srednje škole koje produkuju neke profile za kojima je prestala tražnja", kaže Dragan Đukić.

Nomenklatura zanimanja u Srbiji stara je više od 20 godina. U toku je izrada nove, prema kojoj će na listi konačno biti zanimanja kao što su veb-master ili menadžer za odnose s javnošću, dok će neka zanimanja poput daktilografa otići u istoriju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik